Sta je Planeto? Propadoste u zemlju!

Camim cucim cekajuci....dzaba,....Ni pisma ni razglednice.
Jedan administrator u Americi, drugi u Sarajevu a mi jos do danas nismo dobili nista. Da nebi Djede ne bismo ni ovo imali sto je objavljeno. E, pa stvaaaarno....
Pozderove slike na razvijanju (ako ista bude od njih), jer se aparat skoro pa rasuo pred gimnazijom kad mu je ispao. (Jadni aparat, prezivio rat, prolazak kroz tunel i vidi mu sudbine....).
Kajmakovicu, bolan ne bio, nemoj samo reci da ni ti nisi imao foto aparat. Znam da ti torba nije stigla a da je i druga (posudjena) negdje na putu oko svijeta. Nadam se da si ih vec negdje pokupio u dobrom stanju.
U ostalom ovo vam je samo malo kratko javljanje, samo da vam kazem da vas volim.
A ja cu i dalje da camim, cucim, cekajuci......
A zna se ona narodna: Ko ceka, taj doceka.
E pa haj'te u zdravlje.
VVDNIZ
Sanja

Slika sa stepenica?

Ima li ko sliku sa stepenica na kojoj bi trebali biti nas 19 i profa?

Za moje drugove, bisere rasute po cijelom svijetu

Evo jedna pjesma!

Mislim na sve vas ma gdje bili.

Vasa drugarica Davorka

SRCE I DUSA PUNI.....NEDOSTAJALI STE NAM

Nemam rijeci kojima bih opisala stanje svoje duse. Treptaji srca i cudan osjecaj u grudima koji dugo, dugo nisam dozivjela. Vjerujte mi, priblizavajuci se ulazu u gimnaziju i nazireci grupu koja je zivo razgovarala, pitala sam se"boze, kakav li ce to biti susret!?" Pa mi se nismo vidjeli punih 30 godina. U jednom momentu sam osjetila cak i strah i srce mi je stvarno podrhtavalo od tog dugo prizeljkivanog trenutka.
I ne znam ko me je vidio i prokomentarisao..."Eno Sanje...". Onda naravno grljenje, ljubljenje..... Taj izliv salve osjecaja i silne radosti, ljubavi i srece i ne znam kako vise da opisem to stanje koje sam dozivjela bio je kao neki san. Imala sam osjecaj da sanjam i da sam nekako i tu i kao da nisam tu. Tutnjalo mi je u usima od silnog uzbudjenja i zelje da sa svima razgovaram u isto vrijeme.
Naravno ta trema od susreta je prosla onog casa kada smo uzivo progovorili, prepoznali drage glasove i extremnom brzinom se vratili unazad 30 godina.
Bilo je prekrasno. Bili smo i u nasem razredu koji nam se ucinio malim...nekako skucenim. Naravno u nekom sada informatickom razredu punom kompjutera smo sjeli u klupe i prozivali ko je prisutan a ko "lufta". U svakoj misli u svakoj recenici ste bili sa nama.
Izlalezi iz gimnazije i krenuvsi u kafanu kod Nedima, znali smo da smo probili led i da cemo od sada pa na dalje i u buduce biti zajedno ponovo povezani i sretni da smo se pronasli...
Od silnog uzbudjenja sam u kuci zaboravila foto aparat, koji sam maksuz ponijela iz Genève za taj dugo planirani 20 juli pa sada racunam na sviju koji su bili u posjedu kamera i foto aparata da mi mailom posalju sve, SVE sto je snimljeno i zabiljezeno.
Nisam imala srecu da budem na crno-bijelim fotkama prije 30 godina, ali zato sada mogu da pokazem svom sinu i svom muzu i kazem (kao sto sam to vec i ucinila) "Vidite, ovo su moji prijatelji iz mladosti, ovo su ljudi koje sam nekada voljela i neizmjerno ponovo volim i voljecu dok zivim. Ovo je moja mladost, moja zrelosti i moja buduca starost....
Vjerujte, jos me drzi taj osjecaj srece i ispunjenosti.
Ovog puta vam pridodajem par fotkica na kojima smo Gliga, Lola, Ranko, Nermina-Rankova supruga, Indira-moja prijateljica i moja malenkost, koje sam napravila prije 20 jula i sa nestrpljenjem, kao i vi koji niste fizicki bili sa nama, ocekujem ostale materijale.
Nisam nimalo pogrijesila kada sam vam vec prije par mjeseci rekla
DRAGI MOJI DRUGOVI I DRUGARICE, VOLIM VAS DO NEBA I ZVJEZDICA.
Naravno, jos cu se ja javiti dok mi se utisci srede.
Vasa,
Sanja

Nakon svih pocetnih uzbudjenja neminovno je bilo ukljuciti se u(ne) kulturno umijetnicki zivot na 40 C u hladu. Posto je u hladu bilo bas vruce ,ekipa se smijestila kod Krehe gdije su nam otkazali svi termometi, barometri ....

Ima jos. Ove slijedece slike mu dodju ka o "revival" poza od pre 30 god.

Evo malo "sirovog materijala " Possto ovi nasi susreti prete da prerastu u jedinstvaene i neponovljive dozivljaje prenosim Vam samo delic atmosfere. Nema potrebe za komentarima!

Vasar je bio a na vasaru...

Zora rana...samo "bit" informacije...Srce puno...Sampion noci je Zlata....U njenu cast ovo, ,a ostalo kasnije....

Cmokic!

Zivjeli generacijo!

Dame i gospodo, ponoc prodje. Vi tamo jos na okupu. Vjerovatno. Ja se nadam da se lijepo provodite. Ma, ja sam sigurna da se lijepo provodite. Mi virimo i cekamo... i muziku, i slike i tekst. Ko ce sad docekati da vi odmamurate! Eto, nista vise, voli vas Zlata.

Zagrijevanje u toku....

Sinina porodica je u punom sastavu, ostale igrace prepoznajte...Uglavnom zagrijevanje je pocelo, glavni "event" sutra...Vruce..brate!

"From Sarajevo With Love"

Dogovor je pao!

Drage moje i dragi moji, (enter)
kao sto vidite malo udesno, dogovor za World Wide proslavu 30 godisnjice mature je pao, bas ko sto je i Prozor morao pasti. Eto za nase drugarice i drugove u svijetu, nazdravite i popijte po jednu, znamo da cete biti sa nama kojima se, eto, posrecilo da se sretnemo u 6 poslije podne pred gimnazijom u petak, 20. Jula. (Jedva cekam da nam petak dodje, tanana-ninena da nam petak dodje)(enter)
A nasa raja koja ce biti on the face of the place (na licu mjesta) se mole da ponesu obicne i digitalne aparate, video i filmske kamere, da prenesemo dio atmosfere na blog. I naravno da povedu djecu, supruznike, i ostalu mnogobrojnu rodbinu, prijatelje i komsije. (enter)
Pozdrav Planeti

Pakovanje

Dragi moji,

Pakovanje za put je vec pocelo, i bolje da se sada javim nego da kasnije propustim u cajtnotu. Elem, tamo cu biti od sljedeceg cetvrtka ujutro, a najbolji nacin da se dodje do mene je lokalni mobilni mog prijatelja, posto moj telefon tamo ne radi...To je ******.

Ispravka...zovite me na moj broj mobilnog 061 237 280,

Ja imam takodje pregrst brojeva, pa cemo kontakt nekako vec uspostaviti.

Pozdrav svima..

Loger - kralj "podlosti-gadosti" !

Kupari 82'
Odma' da rascistimo,
ne mislim na podlost i gadost kao karakternu osobinu.Ne bi se toga naslo kod Logera ni analizom DNK,ili sto bi Prola rekao analizom "dezoksiriboze".
Nego se radi o smicalicama,podvalama,namjestaljkama,nadmudrivanjima,uvaljivanjima,
kako god hocete,ili jednom rijeci zajebanciji.
Nije tu bilo vazno koga izraditi,musko ili zensko,profu,nekog bliskog,poznanika
ili potpuno nepoznatog.Bio je bitan sam cin.I nije tu bilo nikakve zelje da se taj neko ismije,ponizi ili napravi budalom.Ni govora o tome.Vazno je bilo samo napraviti vic,mangupluk,smijeh.Svi smo mi ucestvovali u tome.Ja,Loger,Gljiga,Vojkan,Lola,Rankan, Pedja,Ozren,Djurisic,...itd.
Vojkan je bio veliki sljedbenik a i kum ovom svemu,jer je on dao ime "podlost ili gadost"u zavisnosti od delikatnosti samog cina.A bio je i glavni sudija i nepristrasni ocjenjivac aktivnosti mada vecinom i sam ucesnik.
E sad svi vi ovo znate,mozda ste malo zaboravili,ali ste bili sigurno ucesnik, ako
ne i zrtva ovog "kulta".Lijepo bi bilo da napisete nesto o tome,ako se sjecate i imate volje.Evo ja cu poceti,kad sam malo za promjenu bio zrtva "kulta".
Negdje pocetkom treceg razreda poceo sam nositi sociva.Trebalo se navikavati postepeno jer su sociva bila prilicno neudobna.Ja naravno pretjerivao,fasovao upalu,ali ne odustajem.Oci crvene,otecene,ko da si nasuo trunja u oci, neka magla nevidim nista zivo.A kad podignem glavu tako da su mi kapci spusteni nekako mi lakse.I ne mislim da takav polozaj glave obicno imaju slijepci.I tako danima.Vratim se jednom sa velikog odmora,pocne cas,ja uzmem svesku a ona sva izbusena ko sito!Sta je ovo!Uzmem knjigu i ona izbusena ko reseto!Odma' sam znao!"Vojkane, Gljiga, majku vam jebem kome vi Brajevu azbuku!"A Vojkan i Gljiga crkose od sege!
Naravno,kao u svakoj sportskoj disciplini,tako i u ovoj,bilo je sampiona.To su oni sretnici koji su prirodnu nadarenost uz veliki rad,red,trud i samopregalastvo uspjeli podici na nivo umjetnosti.Takav je bio Loger!Evo samo nekih bisera koji zavredjuju da odu u istoriju i posluze mladjim generacijama kao inspiracija i podstreh da nadmase starije!
Ja i Loger smo sjedili u predzadnjoj klupi,srednji red.Iza nas Vojkan i Gljiga.Ispred nas Djed i Sober.Preciznije,Sober ispred Logera,i to je bila njegova jedina i fatalna greska.Uzme Loger hemisku ,slomi je,i onda iscuri tintu na unutrasnju stranu Soberove kosulje.I posto Sober sjedi nagnut naprijed,vrat mu ne dodiruje kragnu,pa prema tome ne prlja se tintom.Onda ja zovem Sobera da se okrene prema meni,da se malo tinta razmaze!On se malo okrene,nagne se nazad i tinta se malo razmaze po vratu!Pitas neku glupost a gusis se od smijeha!Onda ga Loger zove sa druge strane,a Sober se sad okrece potpuno na drugu stranu i vise zabacuje glavu,tinta se sad jos vise razmazuje!Gljiga i Vojkan sve budno prate,premda sa suzama u ocima.Sad dolaze na red oni da zovu Sobera.E da bi njima odgovorio,mora se maksimalno nageti i okrenuti,prvo na jednu pa onda i na drugu stranu,i vrat je definitivno potpuno tamno plav.Sober vice sav iznerviran"Gonte' se u picku materinu sta me vise zovete!"a nas cetvorica sad vec bukvlano placemo od smijeha.
Pa onda fino nastrugana kreda,cisti prah,puhne to Loger na Soberova ledja i ovaj ostane bijel ko snjesko.Kad se zavrsi cas,zapricavamo ga i otresamo kecelju tako da ne primijeti i da ne ide na odmor bijel.Jednom na latinskom "zabijelio"ga Loger,nebi ga se ni pekar postidio,a Baralicka predavajuci otsetala izmedju redova do zadnje klupe i sad kad se okrene nema sanse da ne vidi to cudo i eto frke.Da se to ne bi desilo Loger zgrabio Sobera za ramena i nasilu ga okrece nazad licem prema Baralicki!
A Sober se otima!Pravo gusanje!A suze vrcaju od smijeha!I nije skontala!A ni Sober!
Ili kad Mrvica pocne pitati.Ona krene recimo od kraja dnevnika,i pucaju kecevi.U prosjeku minut,dva po kecu.Kad dodje do Logera on mrtav hladan:"Drugarce' profesorice
ajte malo pitajte nas iz pocetka!"Mrvica odma' ko po zapovijesti okrene da pita od pocetka.A Nihada ko oparena:"Ma nemojte nas,ma to Slavko,ma Slavko,na njega je red,drugarce' profesorice!!!" "Arnautovic 1"kaze Mrvica i nastavlja dalje.Ako krene od pocetka onda naravno ide "Ajte malo nas odozada!" Neznam bi li ovo rekao da je Mrvica bila musko!Ovo je kod Logera uvijek palilo,kod drugih:mene,Gljige,Vojkana nikad.
Ili,svi znate za legendarnu svesku za ispravljanje keca kod Mrvice.Logina sveska je izgledala ovako:Okrenes prvu stranicu,normalno zadatak br.1,okrenes stranicu zadatak br.6,suprotna stranica br.7,okrenes stranu zadatak br.14 pa br.15,sledeca strana br.21......i tako sa sest-sedam zadataka ispravljas keca.Koliko sam samo keceva s njom popravio.I sto je najsmjesnije Mrvica nikad nije skontala.Cini mi se da su bile samo dvije stranice,ona nebi skontala.Ali je skonto' Loger!
Izvadio Loger zub prije nastave.Drzo'tufer na rani dva casa i onda na odmoru zovne,cini mi se Nihadu ili Dragicu ili Pervanku,nije vazno,"HVATAJ",i onako krvav i balav tufer baci prema njoj!Ova ga instiktivno uhvati,i blijedo gleda u nas sto smo napravili face,znate vec kakve.Onda otvori dlan i ....mozete vec misliti!
Ovo je Vojkan svrstao u gadosti.S pravom.Mada je Lola bio odusevljen:"To samo mi Hercegovci mozemo"!
"...daleki dragi dani nesveli,nikad da mine ta slika glas,
tih godina smo mi voleli,ali su bogami voleli nas..."
S. Jesenjin

pogled sa prozora našeg stana

Podsjeca li vas malo na Sarajevo?